Poštovani korisnici,

u zadnjih nekoliko godina došlo je do značajnih tehnoloških i funkcionalnih promjena Vašeg ljekarničkog informatičkog sustava.

Kako vrijeme brzo prolazi, a pritisnuti sve težim uvjetima poslovanja, vjerujemo da niste imali niti vremena, niti živaca, niti volje posvetiti se svemu tome.

Ponukani zahtjevima institucija (CZO, HZZO, Porezna) za nadogradnjom sustava i upitima korisnika je li to i zašto nužno, u ovom dopisu Vam prvo želimo prikazati i pojasniti (na Vama razumljiv način) promjene  koje su se desile u Vašim informatičkim sustavima u zadnjih nekoliko godina.

Prije nego krenemo u prikaz i pojašnjenje promjena, želio bih Vam skrenuti pažnju da je informatički sustav u ljekarnama doživio značajne promjene, te da je od sustava manjeg stupnja složenosti evoluirao prema stupnju visoke tehnološke i funkcionalne složenosti.

Da je tome tako, poslužit ćemo se sljedećom usporedbom. Institucije s kojima je ljekarna radila 2010. godine, a s kojima radi i danas su:

•   HZZO,
•   CZO,
•  Porezna uprava,
•  Dobavljači (veledrogerije),
•   Proizvođači lijekova i
•   Poslovne banke.

Ljekarnički informatički sustav na početku 2010. je s navedenim institucijama komunicirao papirnatim putem, tj. fizičkim prijenosom informacija i dokumenata. Ako s tehnološke strane promatramo ljekarnički informatički sustav možemo ga prikazati na sljedeći način, slika dolje:

Iz slike je vidljivo da je ljekarnički informatički sustav zatvoren, tj. da je „svijet za sebe“. Podaci se nalaze u ljekarni i razmjenjuju se samo između računala unutar ljekarne. Neki ljekarnički lanci su umreženi i dodatno, zatvorenim kanalima, komuniciraju između ljekarni.

Papirnati recepti se obrađuju unosom podataka u ljekarnički program, na temelju kojih se generiraju fakture prema HZZO-u. Doplate po receptima za CZO osiguranike se naplaćuju na blagajni, izdaje „R1“ račun, a pacijent novac refundira u najbližoj poslovnici (ispostavi) CZO-a. Valjanost osiguranja se provjerava uvidom u datum koji je otisnut na zdravstvenoj iskaznici pacijenta. Uplate veledrogerijama se rade na način da se popune virmani, odnesu do prve FINA-e i predaju na šalteru.

Knjiženje podataka računa blagajne radi se na razini lokalne baze podataka ljekarne, gdje se pohranjuju i ostali podaci dokumenata. Komunikacije ljekarničkog programa i „vanjskog svijeta“ nema. 

Pristup globalnoj mreži, internetu, se koristi da bi se primio ili poslao koji eMail, pogledale naše obavijesti o novostima u programu, pročitale vijesti  HLJK i sl.,  za što nije potreban profesionalni, već je dovoljan „običan“-kućni priključak na internet.

Nakon prethodnog teksta, neki će uzdahnuti i reći: „Kako nam je lijepo bilo“.

Pet godina poslije ( namjerno preskačemo 5 godina ).

Ljekarnički informatički sustav na početku 2015. godine može se opisati na sljedeći način:

• gotovo da i nema papirnatih recepata,
• ljekarna je spojena na CIS (Centralni Informacijski Sustav) porezne uprave i izdaje fiskalne račune,
• zdravstvene iskaznice se provjeravaju „on line“ upitom na informacijski sustav HZZO-a,
• CZO osiguranici se predstavljaju karticama, a valjanost osiguranja se provjerava „on line“ upitom na informacijski sustav CZO-a,
• doplate pojedinih lijekova se subvencioniraju, a iznos susbvencije  se autorizira „on line“ upitom na informacijski sustav proizvođača lijekova (       Narančasta kartica ),
• pacijenti se nagrađuju za vjernost, a evidencija kupnji i obračun popusta se autorizira „on line“ upitom na središnji informacijski sustav Loyalty-ja,
• većina ljekarni provjerava interakcije lijekova „on line“ upitom na informacijski sustav interakcija,
• neke se ljekarne služe i središnjim sustavom OTC preporuka ...

 Sustav se može prikazati sljedećom slikom:

Iz navedenog i prikazanog jasno je da ljekarnički sustav više nije zatvoren (svijet za sebe) već je uključen u globalnu mrežu autoriziranih informatičkih sustava različitih institucija. Podaci i informacije, ne samo da se razmjenjuju s drugim sustavima, već se u njih i upisuju, a knjiženja podataka u lokalni ljekarnički sustav uvjetovan je uspjehom knjiženja na vanjske informatičke sustave.

Primjerice, ako se obrađeni elektronički recept ne može knjižiti na CEZIH-u, tada se ne može izdati lijek i ne može knjižiti račun za pacijenta. Ako izdavanje nije knjiženo (evidentirano) na CEZIH-u tada se recept ne može ni fakturirati, što znači da se ne može niti naplatiti od HZZO-a.

Isto vrijedi i za knjiženje podataka računa na CIS-u. Ako se račun ne fiskalizira, računi se niti ne mogu izdavati duže od 48 sati, što znači da nema prodaje.

Pogledajmo što sve ljekarnički sustav mora napraviti da bi se uredno izdao račun s jednom stavkom LACIPIL FILM TBL 28x6 mg. Za navedeni lijek je propisan eRecept. Slijed radnji u ljekarničkom programu je sljedeći:

•       dohvati eRecept sa CEZIH-a (internet prijenos podataka sa vanjskog sustava),
•       provjeri valjanost osiguranja, zdravstvene iskaznice, (internetska provjera na HZZO autorizacijskom sustavu),
•      provjeri valjanost Narančaste kartice (internetska veza na GSK autorizacijski centar),
•     provjeri iznos subvencije (internetska veza na GSK autorizacijski centar),
•        ako pacijent ima CZO dopunsko, provjeri valjanost CZO osiguranja, kartice (internetska veza na informacijski sustav CZO-a),
•        ako je sve u redu tada:
•    pošalji (upiši) realizaciju recetpa na CEZIH (internetski prijenos podataka)
•    pošalji (upiši) iskorištenu subvenciju u GSK autorizacijski centar (internetski prijenso podataka),
  
•   pošalji (upiši) zahtjev za naplatom (knjiži potraživanje) subvencije u GSK autorizacijski centar (internetski prijenos podataka),
•   pošlji zahtjev za naplatom doplate cijene lijeka u CZO (internetski prijenos podataka)
•    kreiraj zaštitni kod izdavatelja potpisan digitalnim certifikatom dobivenim od Fine,
•    pošalji račun u CIS (centralni informacijski sustav - poreznu upravu),
  
•       tek ako je sve prethodno ispravno završilo:
•   knjiži podatke u lokalnu bazu podataka (baza podataka ljekarne)

Ljekarnički sustav na početku 2010. radio je samo ovaj zadnji korak, knjiženje u lokalnu bazu podataka.

U ovom primjeru izostavili smo interakcije, OTC preporuke i Loyalty sustave, jer ih neke ljekarne nemaju. Ako bismo i to dodali, tada za ispravnost knjiženja računa je nužno uredno razmijeniti i knjižiti podatke računa s barem 5 vanjskih informatičkih sustava.

Zvuči zanimljivo.

Naravno da ćete shvatiti da ovaj dopis ne pišemo bez razloga.

Svrha ovog dopisa je ukazati na činjenicu da su ljekarnički sustavi, koliko god su oni s informatičke strane gledano mali, u zadnjih nekoliko godina evoluirali u vrlo kompleksne sustave i moraju raditi besprijekorno.

Za uredno funkcioniranje sustava mora se osigurati:

• kvalitetna i pouzdana računala oprema – ne smije biti improvizacije, ne može se više uzimati računalo za igrice od „mog malog nećaka“ a njemu kupovati novo računalo, jer su igrice postale zahtjevnije, a i on je narastao,
• kvalitetna i pouzdana periferna oprema:
• POS pisači,
• čitači bar koda,
• čitači „smart“ iskaznica,
• monitori,
• A4 pisači,
• kvalitetni „smart“ UPS-ovi minimalno na SERVER-skim računalima
• backup“ UPS-ovi na radnim stanicama
• pouzdan pristup internetu,
• kvalitetna zaštita informatičkog sustava-računala od računalnih virusa, s antivirusnim programa se ne smije improvizirati, trebaju se koristiti profesionalni programi, a ne besplatni „free ware“ antivirusni programi koji znaju nekada više štetiti nego koristiti,
• uredno pospremiti sve digitalne certifikate i njihove lozinke za komunikaciju s vanjskim sustavima (CIS–porezna uprava, fiskalni certifikat, pospremiti PIN-ove „smart“ zdravstvenih iskaznica magistri  za prijavu na CEZIH itd.)
• uredno zanavljanje računalne opreme, pogotovo SERVER-a,
• osigurati i provoditi proceduru dnevnih „backup“-a, arhiva, podataka i
• prilagoditi operativni sustav računala prema zahtjevima vanjskih sustava kako bi komunikacija s njima bila brza i pouzdana.

 Mi znamo da:

• ljekarnama nije povećana vrijednost usluge,
• cijene lijekova stalno padaju,
• uvjeti od veledrogerija su sve lošiji,
• ručna prodaja pada itd. itd.

Znamo i da Vas nitko nije pitao hoćete li i trebaju li Vam ovako sofisticirani sustavi ili je za obavljenje Vaše djelatnosti dostatan sustav s početka 2010. Ali tu smo gdje smo, s tehničkim, tehnološkim, komunikacijskim i funkcionalnim zahtjevima koje mora ispuniti Vaš informatički sustav da biste obavljali svoju djelatnost i Vi to morate osigurati.

Stoga sugeriramo da u narednom razdoblju odvojite malo vremena, pregledate i preispitate Vašu opremu, te da ju po potrebi prilagodite novim tehničkim i tehnološkim zahtjevima.

Također se nadamo da ste nadogradnjama i svim prilagodbama ljekarničkog programa, uslugama i podrškom koju Vam osiguravamo zadovoljni, te da smo ispunili Vaša očekivanja i povjerenje koje ste nam ukazali.